Get Adobe Flash player

 

Kontaktirajte Nas:

  • TCS-srbija
    touringclubsrbija@gmail.com
  • Touring Club Srbija
  • Tel: +381-061/23 14 100
  • Mob: +381-064/233 63 64

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kontaktirajte Nas:

  • TCS-srbija
    touringclubsrbija@gmail.com
  • Touring Club Srbija
  • Tel: +381-061/2314100
  • Mob: +381-064/233 63 64
 

Prikupljanje podataka

 



Polisa privatnosti

Mi poštujemo Vašu privatnost i posvećeni smo njenom čuvanju. Iz tog razloga smo i usvojili ovu polisu privatnosti. Ova polisa privatnosti Vam stavlja do znanja kako se Vaši lični podaci obrađuju i koriste. Obećavamo da ćemo preduzimati korake ka korišćenju Vaših ličnih podataka samo na način koji je kompatibilan sa ovom polisom privatnosti. Ove polise imaju efekta samo na web stranice, biltene, diskusione liste i liste obaveštavanja koje poseduje i pokreće DEL Systems. Ove teme obrađuje Polisa privatnosti:

Koje informacije prikupljate i kako?

Svaki računar priključen na Internet dobija ime domena i niz brojeva, koji služe kao adresa Internet protokola tog kompjutera (IP adresa). Kada posetioc zatraži stranicu bilo kog web sajta u okviru DEL Systems-a, naši web serveri automatski prepoznaju ime domena i IP adresu tog posetioca. Ime domena i IP adresa ne otkrivaju ništa lično o Vama izuzev IP adrese sa koje ste pristupili sajtu. Ove informacije koristimo za prikupljane podataka o ukupnom prometu, i da istražimo zloupotrebu DEL Systems-a, njegove korisnike ili da bi sarađivali sa organima reda i zakona. Ne prikupljamo i ne vrednujemo ove podatke za određene pojedince. Naši serveri ne beleže automatski e-mail adrese posetilaca.

Šta su kolačići?


Kolačić je mali delić podataka koji se šalju na Vaš internet pretraživač sa web servera i skladište na hard disk Vašeg računara. Kolačić ne može pročitati podatke sa hard diska Vašeg računara ili pročitati druge kolačiće koji su stigli sa drugih web sajtova. Kolačići ne štete Vašem sistemu. Mi koristimo kolačiće da bi identifikovali koje delove DEL Systems-ove mreže koristite i prilagođavate, tako da su prilikom sledeće posete ove stranice brže dostupne. Naši oglašivači mogu takođe koristiti kolačiće da bi dokučili koliko puta ste videli oglas. Naši oglašivači i mi možemo takođe koristiti kolačiće da bi bolje personalizovali sadržaj, reklame i promocije koje vidite na našim sajtovima. Možete izabrati da li da prihvatite kolačiće podešavanjem Vašeg Internet pretraživača. Možete resetovati pretraživač da odbije sve kolačiće, ili da Vam pokaže kada Vam šalju kolačiće. Ako izaberete da ne prihvatite kolačiće, Vaš ugođaj na našem i drugim sajtovima može biti umanjen i pojedine opcije neće raditi kako treba.

Koje informacije prikupljate kada se registrujem za nešto?

DEL Systems nudi pristup pojedinim uslugama koje zahtevaju registraciju. Možemo koristiti Vaše registracione kontaktne informacije da bi Vam poslali obaveštenje o DEL Systems-ovim proizvodima i uslugama putem elektronske ili obične pošte. Takođe možemo deliti takve informacije sa našim klijentima. Naši kljienti Vam mogu poslati promotivni materijal u vezi sa uslugama za koje ste se registrovali. Takođe možemo koristiti Vašu IP adresu interno i deliti je sa trećim licima.

Koje još informacije tražite?


Takođe možemo zahtevati vašu e-mail ili poštansku adresu u svrhu anketa ili da bi Vam obezbedili dodatne usluge (kao na primer pretplate na e-mail biltene, obaveštenja ili informacije o konferencijama ili sajmovima). Kada god budemo zahtevali od posetioca da se identifikuje, jasno ćemo naglasiti svrhu identifikacije pre nego što je zatražimo. Mi podržavamo poslovnu politiku bez SPAM-a, što znači da ne prodajemo, iznajmljujemo ili drugačije izdajemo Vašu e-mail adresu trećim licima bez Vašeg pristanka ili po odrednicama ove polise.

Ponekad Vam možemo poslati poruke koje najavljuju nove proizvode ili usluge DEL Systems-a. Izuzev toga, DEL Systems Vam neće slati e-mail koji ne želite da primite. Ako odlučite da Vašu poštansku adresu učinite dostupnu putem Interneta, možete dobiti pisma od drugih kompanija.

Kada se registrujete za nadmetanje ili drugu promociju, zatražićemo Vaše ime, adresu, e-mail adresu kako bi rukovodili takmičenjem i obavestili pobednike.

Kada koristite usluge naših saradnika ili trećih lica u okviru DEL Systems-a, Vaši podaci mogu biti prosleđeni saradniku ili trećem licu u okviru DEL Systems-a, i njihovo korišćenje tih podataka je podložno njihovim polisama privatnosti.

Koje informacije prikupljate kada nešto kupim?

Kada nešto kupujete od DEL Systems-a, mi i treće lice sa kojim poslujemo moramo da znamo Vaše ime, adresu elektronske i civilne pošte, broj kreditne kartice i datum njenog isteka. Ovo omogućuje nama i trećim licima sa kojim poslujemo da obradimo i ispunimo Vašu porudžbinu i obavestimo Vas o njenom statusu. Ove informacije takođe mogu poslužiti da bi Vas obavestili o sličnim proizvodima i uslugama. Podaci o kreditnoj kartici i adrese neće biti razmenjivane ili prodavane trećim licima bez Vaše dozvole u bilo koju svrhu, izuzev po odrednicama ove polise.

Pojedine mogućnosti DEL Systems mreže sadrže osobine koje čuvaju ovakve informacije koristeći industrijski SSL standard šifrovanja. SSL kodira informacije koje se šalju između Vas i servera čineći ih nečitljivim svakome ko pokuša da ih presretne. Ostale DEL Systems mogućnosti ne koriste SSL i ne nude siguran šifrovan način protoka informacija.

Trudimo se da postavimo link za ovu polisu privatnosti na svakoj stranici koja dovodi do ovakvih situacija.

Da li ćete otkriti informacije koje prikupite trećim licima?

DEL Systems će otkriti lične podatke i/ili IP adresu ako to zahteva zakon ili u uverenju iz dobre volje da je takav postupak neophodan radi:

• Saradnje na istrazi o nezakonitim aktivnostima, po ukazu zakona ili u okviru legalnih procesa u okviru DEL Systems-a,

• Zaštite i odbrane vlasničkih prava DEL Systems-a, sajtova i druge imovine ili posetilaca DEL Systems sajtova i druge imovine,

• Iidentifikacije osoba koje krše zakon, DEL Systems-ova obaveštenja i ugovore, prava trećih lica , ili na drugi način nelegalno koriste DEL Systems ili njegovu imovinu,

• Ispunjavanja želje ili naredbe korisnika.

DEL Systems koristi razumne mere opreza da bi sačuvao informacije i njihiovu sigurnost. DEL Systems zadržava pravo da prebaci sve ove informacije u slučaju prodaje kompletne ili dela imovine DEL Systems-a. Takođe, nismo odgovorni za narušavanje sigurnosti ili postupke trećih lica koja dobijaju informacije. Nismo odgovorni za polise privatnosti tih trećih lica ili o tome kako postupaju sa informacijama o njihovim korisnicima.

Šta još treba da znam o mojoj sigurnosti kada sam na Internatu?

DEL Systems sadrži mnogo linkova ka web sajtovima trećih lica. DEL Systems takođe sadrži oglase trećih lica i nije odgovoran za njihove postupke u vezi privatnosti ili sadržaj njihovih web sajtova ili oglasa. DEL Systems ne deli individualne lične podatke koje mu dostavite sa trećim licima čiji linkovi se nalaze na DEL Systems-u, izuzev ako nije drugačije određeno u ovoj polisi, iako DEL Systems može deliti uopštene podatke sa takvim trećim licima (na primer koliko ljudi koristi naš sajt). Molimo Vas proverite na takvim sajtovima kakva je njihova politika privatnosti.

Imajte na umu da uvek kada dobrovoljno izložite Vaše lične podatke preko Interneta - naprimer preko e-mail-a, diskusionih listi ili na drugi način - te informacije mogu biti prikupljene i korišćene od strane drugih. Ukratko, ako vaše informacije izložite preko Interneta one su dostupne javnosti, i možete primiti neželjene poruke od drugih lica.

Na kraju, Vi ste lično odgovorni za održavanje tajnosti Vaših ličnih informacija. Molimo Vas budite pažljivi i odgovorni kada god ste na Internetu.

Vaš pristanak na ovaj dogovor

Korišćenjem DEL Systems-ovih usluga, pristajete na prikupljanje i upotrebu informacija od strane DEL Systems-a kao što je iz

neto u ovoj polisi. Ako odlučimo da izmenimo polisu privatnosti, unećemo izmene u ovaj dokument tako da ste uvek svesni o informacijama koje prikupljamo, kako ih koristimo, i pod kojim okolnostima ih otkrivamo.

Kontaktne informacije

Ako imate pitanja u vezi ove polise, slobodno nas

ISPITNA PITANJA IZ PREDMETA ODNOSI S JAVNOŠĆU

Studij: ODNOSI S JAVNOŠĆU/doškolovanje, 2008/ 2009.

1. Razlika odnosa s javnošću i marketinga?

OSJ imaju znatno šire polje rada nego marketing, dok odnosi s javnošću obuhvaćaju sve
oblike komunikacije, odnose organizacije s čitavim okruženjem, a MARKETING je prije
svega usmjeren na prodaju proizvoda i usluga poduzeća i na odnose s potrošačima, koji
predstavljaju središnju ciljanu skupinu u okruženju. Praktičari u odnosu s javnošću vide
svoj posao kao komunikaciju, a menadžeri su sve više zainteresirani kako oglašavanje i
odnosi s javnošću djeluju na prodaju odnosno profit.

2. Što je MPR?

MPR - opisuje OSJ kao dio promocije unutar marketinškog miksa. To je pojam u koji se u
suvremenoj praksi ukazuje na važnost OSJ i marketinga najčešće smatraju važnim
funkcijama koji daju najbolje rezultate međusobnom suradnjom.
MPR se sastoji od niza alata pod akronimima
P E NCILS :
P- publikacija; E - događanja (sponzoriranja); N- vijesti (dobra priča o kompaniji i ljudima);
C-uključivanje zajednice (vrijeme i novac prilagoditi potrebama lokalne zajednice); I -
identitet (pisaći pribor, poslovne kartice, kod odievanja); L- lobiranje; S- društveno
odgovorne aktivnosti (stvaranje dobre reputacije).

3. Razlika odnosa s javnošću i propagande?

Cilj propagande stvaranje pokreta ili sljedbenika i postoje različiti načini identifikacije
izvora, a cilj OSJ da dijalogom postigne međusobno razumijevanje i odobravanje pri
čemu uvijek postoji jasna identifikacija izvora. Propaganda je u osnovi jednosmjerna
komunikacija OSJ nastoje postići dijalog i sklad preko obostrane komunikacije
argumentom i diskusijom. Propaganda je način upravljanja, dakle jednosmjerna
komunikacija. (Propaganda - S --O; OSJ - S----S)

4. Razlika odnosa s javnošću i oglašavanja?- PITENJE U TESTU
Oglašavanje je informacija koju u medije plasira identificirani naručitelj plaćajući
medijski prostor i vrijeme, to je kontrolirana metoda plasiranja poruke u medij.
Praktičari OSJ koriste oglašavanje kad žele imati potpunu kontrolu poruke - kada i
gdje će se poruka objaviti. Suprotno brojnim tehnikama OSJ javnost je skeptična u
svezi s oglašavanjem jer ono ima funkciju UVJERAVANJA više nego
INFORMIRANJA.

5. Razlika odnosa s javnošću i publiciteta?

Publicitet je informacija iz nekog vanjskog izvora, koju mediji koriste jer ima vrijednost
vijesti. To je nekontrolirana metoda medijskog planiranja poruke, budući da izvor
informacije ne plaća za njegovo objavljivanje. On je dio OSJ i sastoji se od niza tehnika
koje se povremeno koriste.

6. Razlika odnosa s javnošću i novinarstva?

Razlika je u djelokrugu rada, ciljevima, javnostima i kanalima. OSJ imaju više sastavnih
dijelova od savjetovanja pitanja menadžmenta itd. a novinari imaju novinsko pisanje i
odnosi s medijima.
CILJEVI - novinari imaju cilj samo informiranje vijesti javnosti, a OSJ cilj nije samo
informirati nego i promijeniti stav i mišljenje u svrhu ciljeva organizacije
JAVNOST - novinari pišu za masovnu javnost opću javnost, dok OSJ razlučuju javnost,
oblikuju javnost prema potrebama.
KANALI- većina novinara dolazi do javnosti jednim kanalom, OSJ upotrebljavaju razne
kanale kako bi došli do određene javnosti.

7. Što je javnost?

Prema Anićevu rječniku hrvatskoga jezika javnost je "ukupnost obaviještenih i upućenih koji oblikuju javno mišljenje".Javnost je sveukupno društveno okruženje, odnosno veće ili manje skupine međusobno nepoznatih ljudi koji sudjeluju u procesu ponašanja. Javnost je sveukupno društveno okruženje.

8. Što je ciljna javnost?

Ciljana javnost je zajednica individualaca zainteresirana za neku organizaciju, proizvod ili
društvenu ideju. Profitno usmjerene organizacije imaju za ciljne skupine potencijalne
kupce svojih proizvoda, a neprofitne pokušavaju opslužiti različite skupine. S ciljanom
javnosti treba neprestalno voditi dijalog, tako da će organizacija dobiti visokovrijedne
informacije pomoću kojih mogu ponudu poruku i usluge. To je ona javnost koja se
povezuje sa institucijom, organizacijom, radom. Ne postoji javnost u odnosu s javnošću,
svatko treba prepoznati svoju javnost. Zajednica zainteresiranih individua.

9.Tko su opinion makeri?

To su proizvođači mišljenja, utjecajni pojedinci koji kreiraju stav javnosti u vezi s
određenim pitanjima. Oni su vođe mišljenja. To su ljudi koji se vide i prepoznaju kao
utjecajni i poštovani u dijelu društva. Opinion makeri javnosti pomažu u oblikovanju
javnog mišljenja jer ih ljudi slušaju. Oni su prepoznati kao stručnjaci u određenom
području. Možemo ih podijeliti na
formalne i neformalne.
Formalne vođe mišljenja uključuju izabrane dužnosnike. Neformalne vođe mišljenja
pojedinci su s autoritetom unutar zajednice.

10. Četiri modela odnosa s javnošću?- PITANJE U TESTU
1. Model tiskovne agenture - koriste se oglašavanjem i propagandom.
Propagandističke javne odnose koji na sve načine traže pozvati medije. Bitna
medijska pokrivenost. Propagandna usluga.
S (subjekt- pres agenti)_ __ _ J (javnost - objekt komunikacije).
Koristi se tisak i publicitet za postizanje svojih ciljeva. S - javnost je bila
podređena J - izostanak povratne informacije.
2. Model Javnog informiranja

Djelatnik u OSJ funkcionira kao novinar unutar
organizacije. O (organizacija- subjekt u komunikaciji)--- -J (javnost- objekt
komunikcije)
je koristila novinare za komunikaciju, koji šire ono što je općenito točna informaija
ali nekada daju negativne informacije. Bit ovog modela je dati novinaru informaciju
koju traži ali ne koliko bi trebalo. Praktičari koji slijede ovaj model a i model
tiskovnih agenata daju informacije za javnost o organizaciji ali ne traža informacije
od javnosti istraživanjem ili neformalnim metodama.
3. Dvosmjerni asimetrični model O (organizacija- subjekt ) -- J (javnost- objekt)
ona je manipulirana
Polazi od pretpostavke da je ljude moguće uvjeriti u nešto samo ako je to u
njihovu
interes. Prvi put se uključuje volja potrošača. Zbog poštovanja povratne veze i
prilagođavanje OSJ reakcijama primatelja ovaj model ovako nazivamo. Osnovne
pretpostavke na kojima se temelje asimetrični odnosi interna orijentacija,
zatvorenost sustava djelotvornost, elitizam, konzervatizam, tradicija, centralizacija
autoriteta.
4. Dvosmjerni simetrični model S ___S (maksimalno uvažavanje) (O/S_____O/S-
O/S je pošiljatelj ali i primatelj poruka; O/S je javnost primatelj poruka ali i
pošiljatelj).
Javnost postaje društveno odgovornija, korporacija stalno komunicira s javnošću,
osluškuje tu javnost i donosi odluke, koje su u interesu te javnosti. Komunikacija
dvosmjerna između dva subjekta.

11. Četiri koraka u procesu upravljanja u odnosima s javnošću?

1. definicija problema u odnosima s javnošću (sastoji se od unutarnjih i vanjskih
čimbenika:
unuta rnja - organizacijska politika ;va njs k a - daje odgovor tko je uključen u
situaciju izvan organizacije - PEST analiza);
2. Planiranje i programiranje (situacija, ciljevi, strategija, taktika, kalendar, proračun) ;
3. Provedba komunikacija (RACE - R-istraživanje, A-akcija, C-komunikacija, E-
procjena /evaluacija);
4. Ocjena evaluacija.

12. PEST analiza?

Metoda analize poslovnog okruženja. PEST akronimi:
P- političko - pravni sektor PO (poslovnog okruženja)
E- ekonomski sektor PO
S- sociološko- kulturološki sektor PO
T-tehnički sektor PO.

13. Razlika između strategije i taktike?

Pod strategijom se podrazumijeva dugoročno planiranje, dok je taktika više okrenuta
provedbi strategije i ona je kako piše A.Davis " bitna za rezultate ali se zasniva na
strategiji i planiranju").

14. Maslowljeva hijerarhija potreba?

Prema Čoviću !

15. Područje primjene odnosa s javnošću?

Prema D. Wilcox
1. korporacije;
2. politika i vlast;
3. međunarodni odnosi;
4. neprofitabilne organizacije;
5. zabava, sport, turizam

16. Što je to korporativno komuniciranje?

To je instrument menadžmenta koji pomaže da se svi oblici komunikacije (interni i
eksterni) usklade na najplodotvorniji način, kako bi se stvorila povoljna osnova za odnose
sa skupinama o kojima korporacija ovisi. K.k. se pripisuju sljedeći zadaci 1) prema unutra
- inf. uprave poduzeća; 2) prema vani vani - gdje ima posredničku zadaću. Bore se sa
cjelokupnim imidžom i ugledom korporacije kao entiteta u svojoj okolini.

17. Razlika između korporativnog komuniciranja i korporativnih odnosa s javnošću?

Korporativna komunikacija pomaže da se svi oblici komunikacije usklade. Korporativni
odnos s javnošću se bavi cjelokupnim imidžom i ugledom korporacije kao entiteta u svojoj
okolini.

18. Što je dominantna koalicija u odnosima s javnošću?

Dominantnu koaliciju čine ljudi koji imaju najveću moć u organizaciji.

19. Razlika između imidža i identiteta?

Pojednostavljeno gledano imidž je mentalni, a identitet je fizički pojam ili što netko misli o
organizaciji i kako je netko vidi, odnosno prepoznaje. Problemi imidža:
1. tvrtka loše viđena jer je loše shvaćena;
2. ima stvarno loš imidž.
Prvi se može ispraviti kroz tehniku odnosa s javnošću, dok drugi može ispraviti sama
organizacija.

20. Korporativna osobnost?

Prema A. Gregori - korporativna se osobnost sastoji od povijesti, kulture, vrijednosti i
vjerovanja organizacije i ostvaruje kroz zaposlenike, sustave, strukture, proizvode i
usluge.

21. Korporativna reputacija?

Zasniva se na dojmovima javnosti a stvara se na temelju osobnog iskustva bilo izravnog ili neizravnog. Korporativna reputacija oslikava ukupnu aktivnost poduzeća prema svim važnim ciljanim skupinama. Ona objedinjuje različite imidže poduzeća.

22. Što je koncept „Reci svome prijatelju“?

U konačnici "zadovoljni kupci" krajnji su rezultati dobro organiziranog programa odnosa s

javnošću. Taj koncept sličan je multiplikatoru. OSJ su ključni sastavni dio podupiranja

odnosa između organizacije i njenih ključnih potrošača. Bitno je znati koji je dio prividna
odanost kupca, stvarna odanost koja se temelji na većoj vrijednosti usluga kompanije a
koja usiljena odanost. Mjerenje zadovoljstva kupca jedan je od najboljih načina da se
dođe do informacija. Tehnički program za pomoć istraživanja u SAD pokazuje da
nezadovoljan kupac kaže u prosjeku 16-torici svojih prijatelja. Kupac je najvažniji
posjetitelj tvrtke, on ne ovisi o nama.

23. Krajnji cilj financijskih odnosa s javnošću?

Krajnji im je cilj povećati vrijednost neke tvrtke, učvrstiti povjerenje dioničara i učiniti
dionice atraktivne ulagačima, fin. javnostima, bankama, fondovima itd. Financijski odnosi
s javnošću su funkcija korporativnog menadžmenta koja kombinira discipline marketinga,
financija, i komunikacija. FOSJ nastoje da kvalitetnom komunikacijom s aktualnim i
potencijalnim investitorima korporaciji osigurati nesmetano poslovanje i razvoj. FOSJ
predstavlja komunikaciju s ključnim osobama čije mišljenje utječe na donošenje
investicijskih odluka.

24. Integrirana marketinška komunikacija?

To je oblik u kojem marketing, oglašavanje i odnosi s javnošću rade zajedno.
U integrativnom obliku komunikacije OSJ imaju ulogu biti i ostati etička svijest
organizacije. Zajedništvo ovih oblika pridonosi činjenica da 75%korporacija koristi
integriranu komunikaciju.

25. Lobističke strategije (tri vrste)?

1. interna - interna strategija je tradicionalnija i daje prednosti izravnim kontaktima sa
donositeljima odluka. To podrazumijeva utvrđivanje ključnih aktera u procesu odlučivanja
(utjecajne osobe, parlamentarni odbori, javna uprava);
2. eksterna- više je neizravna indirektna strategija a sastoji se od korištenja medija ili
predstavnika organizacije civilnog društva radi utjecanja na javne odluke. ;
3. izborna strategija -

26. Činitelji koji ukazuju na prednosti internog odjela odnosa s javnošću?

Problemi kod agencijskih usluga su sljedeći. Novinar gleda na vijest kao na potrošnu
robu, dok izvor te vijesti više brine učinak te vijesti. Vlastitom uredu može se više vjerovati
nego agencijam, povjeriti mu sve veći broj funkcija, koje bi ovaj spretno mogao iskoristiti
za poboljšanje imidža tvrtke. Opće je poznato da je BiH slabo razvijene pa je pitanje ima li
dovoljno kvalitetnih agencija za OSJ.

27. Kanali i metode interne komunikacije?

Nije mudro koristiti samo jedan kanal ili medij. Kanali interne komunikacije su: licem u
lice, skupni izravni sastanci, tisak, audiovizualni mediji, Internet, mobilni telefon,
događanja. Metode interne komunikacije su: uzlazna, bočna i silazna komunikacija.
uzlazna- komunikacija zaposlenika sa menadžmentom (pisma čitatelja, specijalističke
radionice, programi prijedloga);
bočna- organizacija sa podružnicama (vijesti za zaposlenike, Klubovi osoblja i društveni
događaji, klasificirani oglasi u korporativnim novinama);
silazna- komunikacija na razini menadžment zaposlenik ( godišnja izvješća i obračuni,
dokumenti politike kompanije, priopćenja sa sastanka, korporativne novine)

28.Tko suga tek e e pe ri i koja im je zadaća?

To su pojedinci koji unutar masovnih medija zauzimaju položaj na kojem odlučuju o
prihvaćanju odnosno odbijanju potencijalne komunikacijske jedinice. Oni odlučuju koji
događaj će postati javan a koji ne te na taj način pridonose sliku o društvu odnosno
svijeta. PR djelatnici moraju kod oblikovanja poruka za medije i medijske vratare paziti na
vrijednost poruke kao vijest.

29. Razlika između podatka i znanja?

Od podatka do znanja: podatak, analiza, informacija, znanje.

30. Područja koja industrije putovanja?

Industrija putovanja uključuje 4 područja:

1. prijevoz
2. smještaj;
3. zabava i rekreacija;
4. urede za posjetitelje i konferencije.
Putovanje i turizam često se poistovjećuje. Cilj menadžera je da gosti ponovo dođu.

31. Mediji za vanjsku javnost?- PITANJE U TESTU
Mediji su javnost To im je jedna od funkcija. Informacija je roba koja povezuje
odnose s javnošću i medije za vanjsku javnost. U medije za vanjsku javnost
ubrajamo: novine, novinske agencije, distribucijske mreže vijesti, časopisi, radio i
televizija.

32. Smjernice za rad s medijima?

Dugogodišnja praksa odnosa s medijima istaknula je najmanje 10 smjernica za rad s
medijima:
1. Treba govoriti sa stajališta javnog interesa, a ne organizacije;
2. Napisana vijest treba biti jednostavna i za čitanje i za korištenje;
3. Ako ne želite da vaše riječi budu citiranje, ne trebate ih ni izgovarati;
4. Najvažnije činjenice treba navesti na početku;
5. Ne treba se prepirati s novinarima, njihova riječ je zadnja;
6. Ne ponavljajte jednostavne riječi i koristiti uvredljiv znak;
7. Na novinarsko izravno pitanje treba dati izravan odgovor (što je pitanje teže - odgovor
treba biti kraći - Roger Ailes);
8. Ako ne znate odgovor na pitanje, priznajte i recite: "Ne znam, ali ću ubrzo saznati
odgovor na vaše pitanje";
9. Kazati istinu, pa čak i ako ona boli;
10. Ne sazivajte tiskovnu konferenciju ako nemate "dobru" vijest.

33. Metoda izračunavanja oglasne protuvrijednosti?- PITANJE U TESTU
jedna od najstarijih metoda mjerenja učinka odnosa s javnošću. Oglasna
protuvrijednost mjeri se tako što se količina medijskog vremena (elektronički
mediji) ili prostora (tiskovni mediji) i Internet koju je dobila jedna organizacija
pomnoži sa cijenom oglasa za jedinicu vremena ili prostora u medijima. S
vremenom su nastale forme da se iznos novčane protuvrijednosti oglasa množi sa
tri do pet puta.

34. Pet vrsta spinovanja?

1. predspinovanje- pripremanje medija unaprijed, prije što se dogodi ili se za događaj
sazna
2. postspinovanje - naknadno uljepšavanje i povoljno interpretiranje vijesti
3. tornado spin - pokušaj da se privuče zanimanje medija za nešto što nema vrijednost
vijesti
4. kontrola krize - usmjeravanje pozornosti medija na ono što izmiče kontroli
5. ograničavanje štete - bavljenje onim što je već izmaklo kontroli, kako bi se izbjegla još
veća šteta

35. Kompetencije glasnogovornika?- PITANJE U TESTU
1 . informacijska kompetencija (biti dobro inforniran imati puno dobrih informacija)
2. komunikacijska kompetencija (retoričko znanje i vještine)
3. etička kompetencija (sadržajna svrha je osiguranje stalnog razumijevanja
čovjeka u svim sferama).

36. Šest Q?

Je jedinstveni model osobnih koeficijenata. Sposobnost da koristite razne koeficijente
naziva se koeficijent komunikacije CQ.
Osobni koeficijenti tvore koeficijent komunukacije
CQ a to su:



1. koeficijent inteligencije IQ; 2. emocionalni koeficijent EQ; 3. koeficijent vizije VQ; 4.
koeficijent suočavanja sa poteškoćama AQ; 5. koeficijent karizme ChQ; koeficijent
kontrole okruženja CaQ.

37. Tri vrste pogleda (P. Thomson)?

Intimni pogled; Poslovni pogled; Društveni pogled.

38. Što je komunikacijsko kormilarenje?

U svakodnevno komunikaciji imamo mogućnost kormilariti ili voditi komunikacijsko
kormilarenje. Ako se situacija promatra kroz sport u poziciji ste igrati aktivno, voditi igru ili
napadati. Krajnji rezultat ovisi o vašoj strategiji. Treba znati da svaka konverzacija duga ili
kratka, sadrži točke izbora gdje se definira kontrola u komunikaciji. Politička učenost
zahtjeva mogućnost kormilarenja u konverzaciji u pravcima koji vode svojim ciljevima.

39. Odnosi s javnošću u društvenoj zajednici?

Zajednice, lokalne, državne, međunarodne imaju snažan učinak na odnose s javnošću u

cjelokupnom globalnom poretku, no jednako tako strategija OSJ utječe na nih.

40. DOK?

DOK je društvena odgovornost korporacije. Opće prihvaćenja činjenica je da organizacija

ima obveze prema društvenoj zajednici u okviru koje vrši svoju djelatnost.

41. Karakteristike kultura visokog i niskog konteksta u međunarodnim odnosima s

javnošću?

Kultura visokog konteksta - većina informacija izvedena je iz konteksta poruke i mali se
broj informacija eksplicitno prenosi. Japanska,arapska, latinoameričke kulture su visokog
konteksta.
Kultura niskog konteksta - kontekst je manje važan, većina informacija točno je
eksplicitno objašnjena. Njemačke, skandinavske i sjevernoameričke kulture su niskog
konteksta.
Svatko od nas raste u kulturi koja daje primjere prihvatljivog ponašanja i vjerovanja,
možda nismo ni svjesni svojih odluka naše vlastite kulture dok ne dođemo u kontakt s
ljudima koji rade stvari drugačije. U kulturama visokog konteksta većina informacija je
izvedena iz konteksta poruka (japanska , arapska) i kultura niskog konteksta - kontekst
je manje važan većina informacija je eksplicitno objašnjena.


42. Zone udaljenosti?

Razmak - osobni je prostor udaljenosti koju osoba želi između sebe i drugih ljudi u
redovitom ne prisnom izmjenjivanju ideja i misli. Američka studija je pokazala da muškarci
trebaju više prostora nego žene.

43. Razlika između monokronične i polikronične kulture?

Razlika između monokronične i polikronične kulture je u monokroničnoj kulturi jedan
posao čini samo jednu važnu aktivnost u vremenu, i polikronične kulture gdje ljudi rade
nekoliko stvari odjednom. Od nas se očekuje da se usredotočimo na ljude kad smo s
njima. Nepristojno je čitati knjigu za vrijeme sastanka.
SAD se tradicionalno malo smatra monokroničnom kulturom iako se to može mijenjati
ljudi zaključuju poslovne dogovore svojim mobitelima.


44. Uzroci i vrste kriza?

Kriza je neplanirani proces. Uzroci krize mogu biti vanjski i unutranji.
Vanjski - nastaju izvan organizacije u okolini organizacije nema utjecaj i nemožemo
usporiti prirodne katastrofe, nesreće, političke i društvene promjene,, gospodarske krize i
recesije.
Unutarnje- nastaju unutar organizacije, često nisu vidljivi. to su loša organizacija rada,
narušeni međuljudski odnosi, nestručnost, korupcija, loši uvjeti rada, nedostatak
komunikacije.

45. Pet koraka kriznog plana?

1. korak: sastavite tim za planiranje;
2. korak: procijenite razmijene problema;
3. korak: načinite plan;
4. korak: iskušajte plan;
5. korak: ažurirajte plan.

46. Što je to tzv. informacijska praznina u kriznom komuniciranju?- PITANJE U TESTU
Tko informira - taj i formira- vrlo je važno u kriznim situacijama odmah reagirati
prema javnosti. Čak i ako se ne prikupe sve informacije, menadžeri,
glasnogovornici moraju reagirati na novinske upite, kako bi se izbjegla novinska
praznina.

47. Četiri aktivnosti političkih odnosa s javnošću?

1) upravljanje medijima- proizvodnja medijskih prikladnih događaja koji će privući
pozornost medija i da mediji prate njezine --- Tehnike koje upotreblajvaju
2. upravljanje imidžom - može se promatrati kao osobni imidž pojedinog političara način
da se oblikuje kako bi odgovarao organizaciji - ciljevima ili imidžu političke organizacije.
3. interne komunikacije organizacije - otvaranje kanala za interno prenošenje odluka,
koordiniranje aktivnosti i povratne informacije.
4. aktivnosti u upravljanju informacijama - informacija je moćno političko oružje a njezino
selektivno širenje i ograničenje od strane vlade bitan je element u upravljanju javnim
mišljenjem.


48.Tko su spin doctori? PITANJE U TESTU

Osobe koje kreiraju imidž svojih klijenata. Prvi put se pojavljuju u Americi za
vrijeme predizborne kampanje Regan - Mandela 1984. Spin doktor je osoba
zadužena za oblikovanje povoljne percepcije javnosti o političarima ili političkoj
stranci vještim manipuliranjem masovnih medija. Djeluju u politici i biznisu.
Njihova uloga je osiguranje praćenja njihove organizacije ili klijenta onakvim kakav
oni žele.

49.Razlika između spin doctora i glasnogovornika?

Spin doktori koriste postupak iskrivljivanja izokretanja ili namještanja stvari da bi se dobila
korisna medijska pokrivenost ili uvjerili druge u određeno gledište. Glasnogovornici rade
na principu iskrenost pouzdanost. Temelj uspješnog glasnogovornika je iskrenost i
pouzdanost.

50. Tehnike i kanali komuniciranja terorističkih organizacija s javnošću?

Terorističkim organizacijama zbog njihovih protuustavnih aktivnosti ne stoje na
raspolaganju svi komunikacijski kanali. Njihova tajnost primorava ih na korištenje
sofisticiranih tehnika. Najvažniji kanal danas je Internet. Pored toga korist i televiziju,
elektroničke medije, agencije, novine i druge kanale. Globalna mreža danas je najvažniji
komunikacijski kanal terorističkih organizacija. Preko 4000 stranica cyber-ratovi.

51. Nabroji pisane tehnike odnosa s javnošću?

- ažurirati popis novinara i medija, najava za medije, priopćenja za medije

pregled podataka ili bockgrounder, press cliping, pisani materijali ili novinska mapa, bilteni, komentari i kolumne, reportaže, pisma, ankete, oglasi/reklame (advertorials), sponzorstva, godišnja izvješća,

52. Struktura priopćenja?

5 W: tko, što, gdje, kada i zašto - to je oblik obrnute piramide. Ključne informacije se
nalaze na vrhu piramide, a piramida se nastavlja do najniže točke gdje su manje važne
informacije.

 

 

 

 

 

 

53.Što jede a dl i ne ?

Krajnji rok do kada medijima treba poslati informaciju.

54.Što jea dve tori a l ?

Posebno uređeni oglasi / reklama (advetorial). Oni se kupuju i za njih se plaća oglas.

Koristi se kao alat odnosa s javnošću kada se traži zajamčena pokrivenost.

55. Struktura pres konferencije?

1. uvod (temeljne odrednice, predstavljanje tema, najave pravila pitanja i odgovora);
2. komunikacijske vještine (vještine iznošenja, držanje, odjeća);
3. vještina prijelaza (s uvoda preko prezentacije do pitanja i odgovora, ponavljanje
temeljne smjernice);
4. pitanja i odgovori (kontrola situacije, uvažavanje osoba koje postavljaju pitanja);
5. vrpca (uspješan završetak, zadržavanje kontrole).

56.Tehnikabri dge a ?

Bridge/most. Govornik preoblikuje postavljeno pitanje ili temu omogućujući na taj način da

točka o kojoj se želi govoriti iziđe na prvi plan.

57. Što je sindrom ledenog brijega?

Sindrom ledenog brijega je skriveni dio funkcije odnosa s javnošću. Javnost vidi
menadžere i glasnogovornike a ne vidi cijeli sustav istraživanja, pripreme, planiranja koja
su prethodila polusatnom nastupu u medijima.

58. Poslovna etika?

Etika jedne organizacije određuje sve što ona čini, a ne sve što ona govori. Potrebno je da ona posluje na način koji služi a i jasno se vidi da služi općem dobru. Etika i moralne vrijednosti nisu apsolutni pojmovi njihova artikulacija mora biti povezana s kulturom te organizacije a ne s njezinom strateškom taktikom.


59. Pet moralnih obveza svakog pojedinca?

1. prema sebi
2. prema klijentima
3. prema organizaciji ili poslodavcu
4. prema profesiji i kolegama
5. prema društvu

60. Kleveta?

To je lažna izjava o činjenicama koje bi mogle negativno utjecati na ugled određene osobe, ureda, profesije, posla. Dijeli se na usmenu i pismenu. Usmena je prekršaj u govoru, dok je pisana prekršaj u pisanom aktu.

61. Pravo na privatnost?

Pravo na privatnost je zajamčeno i zakonskom zaštitom. Svaka osoba ima pravo na
zaštitu privatnosti, dostojanstvo, ugled, čast. Osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost
ima pravo na zaštitu privatnosti osim u slučaju koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti
koju osoba obavlja.

62. Pravo na ispravak i odgovor?

Pravo na ispravak je Ustavom utvrđeno pravo. Pravo na ispravak jamči svakom kome je javnom viješću povrijeđeno neko Ustavno pravo. Zakon o medijima utvrđuje i poravo na ispravak informacija propisuje obvezu novina te radijskih i televizijskih stanica da objave ispravku.

PREOSTALA PITANJA IZ PROŠLE GODINE KOJA NISU OBUHVAĆENA U

OVOGODIŠNJIM PITANJIMA

63. Četiri osnovne sposobnosti stručnjaka koji namjeravaju karijeru u odnosima s

javnošću?

1. VJEŠTINA PISANJA - sastavljanje informacija i ideja na papir.

2. SPOSOBNOST ISTRAŽIVANJA - argumenti uzoraka moraju imati činjeničnu potporu
umjesto općenitosti. Osoba mora imati sposobnost i upornost prikupljanja informacija iz
različitih izvora.


3. STRUČNOST U PLANIRANJU - osoba mora imati dobar planer kako bi bila sigurna da su
materijali distribuirani u roku, događaji protekli bez problema i da proračuni nisu prekoračeni.


4. SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA - individualne ideje i novi pristupi su potrebni u
rješavanju kompleksnih problema , kreativno rješavanje problema.

64. Što je to jaz upravljanja?

Jaz upravljanja je zaostajanje razvoja upravljanja u odnosu prema razvitku tehnologije i

tehnike. Pojavom kibernetike ta se pojava počela naglo mijenjati.

65. Što su odnosi s javnošću?
Prema Tomiću - Odnosi s javnošću su proces komunikacije organizacije sa njenom
unutarnjom i vanjskom javnošću u svrhu postizanja međusobnog razumijevanja,
izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.

66. Pet funkcija odnosa s javnošću prema Heathu?

1. STRATEŠKO PLANIRANJE - dovodi organizaciju u položaj da odgovara potrebama
željama i mišljenjima drugih. Planiranje uključuje savjetovanje menadžmenta da uskladi svoje
interese s interesima ulagača.

2. ISTRAŽIVANJE- nastoji razumjeti kontekst kao što je tržište, ulagači, zaposlenici, članovi
javnog i poslovnog sektora, vladini dužnosnici i mediji. Istraživanje može pronaći i ispitati želje
stavove osoba koje mogu koristiti ili štetiti organizaciji.


3. PUBLICITET - uključuje privlačenje pozornosti i dobavljanje informacija o određenoj
aktivnosti ili obilježju organizacije.


4. PROMOCIJA - uključuje niz napora u svrhu da se određene aktivnosti i mišljenja
organizacije prepoznaju u javnosti.


5. DONOŠENJE ODLUKA KROZ SURADNJU- uključuje savjetovanje dominantne koalicije
unutar organizacije i poticanje stila donošenja odluka koji uvažava brige javnosti na koje se
odluke odnose.


Središnji dio odnosa, temelj svih aktivnosti je STRATEŠKO PLANIRANJE.

67. Razlika između OSJ i OS MEDIJIMA?

Osnovni cilj odnosa s medijima da privuče pozornost što većeg broja ljudi i sredstava javnog
priopćavanja radi širenja publiciteta za račun svojih klijenata. OSJ su šira djelatnost od
odnosa s medijima a kreiranje publiciteta samo jedna od aktivnosti stručnjaka za PR koji se
pri tom ne koriste trikovima i etički neopravdanim sredstvima.

68. Razlika između OSJ i GLASNOGOVORNIŠTVA?


Glasnogovorništvo je uži pojam od pojam odnosi s medijima pa samim tim i od OSJ.

69. Razlika između javnosti i ciljane javnosti?

JAVNOST je sveukupno društveno okruženje a CILJANA JAVNOST je zajednica
zainteresiranih individua. Javnost je sveukupno društveno okruženje odnosno veće ili manje
organ. skupine međusobno nepoznatih ljudi koji sudjeluju u procesu ponašanja.

70. Kako se može podijeliti ciljana javnost?

Može se podijelit na unutarnju i vanjsku.
Unutarnja javnost napr. jedne političke stranke je: političko vodstvo, članstvo, počasni članovi,
mladež, stranačke udruge, zaklade. Za kompaniju to su zaposlenici, menadžment i sindikati.
Vanjska javnost je raznovrsnija obuhvata medije skupine za pritisak, profesionalna udruženja,
birače, simpatizere, potrošače itd.

71. Javno mišljenje

a) mišljenje koje se izriče javno;

b) mišljenje koje se odnosi na predmet javnog interesa


c) mišljenje koje u duhu istraživanja javnog mišljenja zastupa široku javnost (veliki broj
pojedinaca)
Imati mišljenje o nekoj stvari ne znači znati nešto o tome.
Javno mišljenje - skup gledišta izabranih pojedinaca zainteresiranih za određenu temu.

72. Što su međunarodni odnosi s javnošću?

Međunarodne odnose s javnošću definiramo kao planiran i organiziran napor komunikacije,
institucije, vlade da uspostave uzajamno korisne odnose s javnosti drugih naroda. MPR mogu
biti pripremne - s ciljem stvaranja i njegovanja povoljne okoline i situacijske - kad često jedna
odluka ili situacija vodi komunikaciji. Promotivni - kad je proizvod ili usluga u središtu
programa, a OSJ podrazumijevaju globalne funkcije marketinga ili u idealnim uvjetima
integraciju i vodič komunikacija. MPR pomaže multinacionalnim kompanijama da dođu do
nove javnosti i tržišta.

73. Što je to interna komunikacija?

Interna komunikacija je izraz koji se koristi da se opiše sustav organizacijski upravljane
komunikacije gdje se zaposlenici smatraju najvažnijim ciljanim skupinama. IK je planirana
upotreba komunikacijskih akcija s ciljem sustavnog utjecaja na znanje stavove i ponašanje
zaposlenika.

74. Kanali interne komunikacije?

Za bilo koju veću organizaciju nije pametno koristiti samo jedan medijski kanal u
komunikaciji. Treba potaknuti menadžment da razmisli što treba promijeniti u komuniciranju.
Ne bi trebalo slati veliki broj informacija, jednostavnost poruka treba dominirati, informacija se
mora prenijeti jednostavno i prilagođeno jeziku ciljane skupine.

75. Metode interne komunikacije?

1. Metode uzlazne komunikacije - treba ohrabriti zaposlenike da komuniciraju s
menadžmentom. Stručnjaci u internoj komunikaciji upozoravaju na uzlaznu komunikacija nije
samo za potrebe - poslovno zadovoljstvo potiče iz uvažavanja nečijeg rada i osjećanja
ispunjenosti, to zahtjeva mjeru uključenosti zaposlenika u rad. Ove metode zahtijevaju i pisma
čitatelja, programe prijedloga, članke u korporativnim novinama, specijalističke radionice.
2. Silazna komunikacijska metoda- su način na koji menadžment može držati osoblje dobro
informirano o razvojnim mogućnostima i financijama. Metode silazne informacije uključuju
godišnja izvješća, obračune, dokumente politike, korporacijske novine, priopćenja sa
sastanaka.
3. Bočna komunikacijska metoda - komuniciranje među zaposlenicima. Važna je gdje su
uspostavljeni dobri odnosi među članovima osobljai gdje su izgrađeni prijateljski radni odnosi.
Organizacije s velikim brojem podružnica mogu razviti ovaj oblik komunikacija., kako bi se
razvila bočna komunikacija kojom interni OSJ mogu uključiti niz kanala poput: oglasa u org.
novinama, osnivanje klubova osoblja, org. društvenih događaja, kao i plasiranje vijesti
zaposlenika.

76. Mediji za unutarnju javnost?

To su tiskane riječi, izgovorene riječi, te slike i riječi.
Tiskane publikacije - glavni mediji za internu komunikaciju. Cilj ovog medija je informacija
zaposlenika o poslovnoj djelatnosti, preuzeti informaciju da su svi stručno obavili svoje
zadatke, odavanje priznanja. U tiskane publikacije ubrajaju se org. publikacije, pisma, usmeni
i tiskovni govori, ploče, sažeci stajališta.
Izgovorene riječi - sastanci, govori, glasine.
Slike i riječi - telekonferencija, televizija zatvorenog kruga (CCTV) video-prezentacije, filmske
prezentacije, dijapozitivi, izlošci, eksponati.

77. Mediji za vanjsku javnost?

Informacije su roba koja povezuje OSJ i medije za vanjsku javnost. Tu ubrajamo : novine,

novinske agencije, distribucijske mreže vijesti, časopisi, radio i televizija.

78. Četiri tipa novina s obzirom na odnos prema novinama (ili PR)?

PRAGMATICI - pozitivno otvoreni prema PR - 31%

ANTIKRITIČARI


 

Prikupljanje podataka

...